Inicijativa bilateralnih komora za poboljšanje poslovnog okruženja u Hrvatskoj

U zagrebačkom hotelu Esplanade, 15. studenog održana je konferencija za medije na temu poboljšanja poslovnog okruženja u hrvatskoj.

Neučinkovita javna uprava, pravna nesigurnost, porezno opterećenje, nedostatak stručne radne snage i rad Vlade ključne su prepreke poslovanju u Hrvatskoj, istaknuto je na predstavljanju istraživanja i preporuka za poboljšanje poslovnog okruženja šest bilateralnih komora i organizacija.

Inicijativu za poboljšanje poslovnog okruženja i unaprjeđenje robne razmjene između Hrvatske i matičnih zemalja pokrenule su Američka gospodarska komora (AmCham) u Hrvatskoj, Udruga talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj, Austrijski ured za vanjsku trgovinu, Kanadsko-hrvatska poslovna mreža (CCBN), Njemačko-hrvatska industrijska i trgovinska komora i Nordijska gospodarska komora u Hrvatskoj.

Kako je na konferenciji za medije istaknuo predsjednik CCBN-a Joe Bašić, šest gospodarskih organizacija trenutno broji više od 1.200 tvrtki članica u Hrvatskoj, koje zapošljavaju više od 150 tisuća ljudi te predstavljaju više od 50 posto stranih ulaganja u Hrvatskoj.

Istraživanje, koje je predstavila direktorica Austrijskog ureda za vanjsku trgovinu Sonja Holocher-Ertl, provedeno je među 473 tvrtke članice tih organizacija. Objedinjeni rezultati pokazuju, unatoč nekim osjetnim promjenama na bolje, da su tvrtke i potencijalni ulagači i dalje suočeni s brojnim preprekama.

Pritom, ocjenjuje se da se poboljšanja u hrvatskom gospodarstvu, u usporedbi s ostatkom Europe, događaju presporo i u nedovoljnoj mjeri.

Kada je riječ o neučinkovitosti javne uprave, za članice američke, kanadske i nordijske komore, kompleksne i dugotrajne administrativne procedure su najveći ili drugi najveći ograničavajući čimbenik poslovanju.

Tvrtke su u 42 posto slučajeva identificirale područje provođenja pravnih propisa i procedura od strane vlasti kao ono u kojem je u posljednjih pet godina zabilježeno pogoršanje. S druge, pak, strane, nijedno od područja u kojima tvrtke prepoznaju poboljšanja nije u izravnoj odgovornosti Vlade.

Nadalje, članice američke komore navode nestabilan regulatorni okvir kao najveći problem s kojima su se suočavali posljednjih pet godina, a prema mišljenju američkih, kanadskih i nordijskih tvrtki, najveća pogoršanja u posljednjih pet godina, nakon provedbe pravnih procedura, odnose se na kvalitetu zakonodavnog okvira. To ističe 33 posto anketiranih, dok pravosuđe kao najveći problem detektira 31 posto ispitanih.

Izostanak pravne sigurnosti pitanje je koje su najkritičnije, u 61 posto slučajeva, ocijenili članovi austrijske komore.

U istraživanjima američke, kanadske i nordijske komore, pak, kao treći najizraženiji ograničavajući čimbenik ističe se oporezivanja rada, dok je za članice kanadske i nordijske komore visoko porezno opterećenje rada na četvrtom mjestu.

Nedostatak stručne radne snage kao trenutno glavni problem u poslovanju navele su članice kanadske i nordijske komore, a 27 posto članica tih i američke komore ocjenjuje da se kvaliteta radne snage pogoršala u posljednjih pet godina.

Niti jedan ispitani član talijanske komore nije izrazio zadovoljstvo raspoloživošću stručne radne snage, dok s druge strane najmanje 26 posto članova američke, kanadske i nordijske komore smatra da je kvaliteta radne snage među tri ključne prednosti Hrvatske u odnosu na druge države u regiji.

Po pitanju uloge Vlade u poboljšanju uvjeta poslovanja, 42 posto tvrtki iz istraživanja američke, kanadske i nordijske komore smatra da je rad Vlade imao negativan, a 46 posto da nije imao nikakav utjecaj. Tvrtke iz istraživanja talijanske komore dale su još lošiju ocjenu, pri čemu ih je 56 posto rad Vlade ocijenilo lošim, 33 posto prosječnim i šest posto dobrim.

Zaključno, u istraživanjima američke, kanadske i nordijske komore samo 13 posto tvrtki smatra da su uvjeti poslovanja u Hrvatskoj među najboljima u srednjoj i istočnoj Europi, dok ih 36 posto smatra da su među najlošijima ili čak najlošiji.

Tako je od 20 zemalja srednje i istočne Europe, za njemačke tvrtke po privlačnosti za ulaganje Hrvatska na osmom mjestu. Nadalje, ukupno 27 posto tvrtki iz istraživanja njemačke i talijanske komore je reklo da više ne bi odabrali Hrvatsku kao preferiranu investicijsku destinaciju.

Preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja

Uz Bašića i Holocher-Ertl, na konferenciji su govorili i izvršna direktorica AmChama Andrea Doko Jelušić, izvršna direktorica Nordijske komore Gordana Fuštar, direktorica Udruge talijanskih poduzetnika u Hrvatskoj Andrea Perkov i direktor Njemačko-hrvatske industrijske i trgovinske komore Sven Thorsten Potthoff, a zajednički su iznijeli i preporuke za poboljšanje poslovnog okruženja, koje se odnosi na unaprjeđenje sustava javnih usluga, smanjenje poreznog opterećenja rada i povezivanje obrazovnog sustava s potrebama tržišta rada.

Tako između ostalog smatraju da je potrebno uvesti sankcije u situacijama kada javni službenici neučinkovito obavljaju svoj posao, a nagrađivati one zaposlenike koji nadmašuju očekivanja. Predstavnici organizacija pozivaju i na digitalizaciju javnih institucija i usluga, što bi rezultiralo bržim i transparentnijim javnim uslugama.

Istaknuto je i da je Agencija za investicije i konkurentnost (AIK) treba ostati samostalna agencija jer je ocjenjuju kao ključnu instancu za ulagače koji razmatraju poslovanje u Hrvatskoj.

Navode i da je oporezivanje rada u Hrvatskoj značajno veće nego u usporedivim zemljama, a neto plaće, nakon svih obveza i doprinosa, relativno su skromne u usporedbi s ukupnim troškovima za poslodavca. Komore pozdravljaju napore Vlade u smanjivanju poreznog opterećenja rada, a s druge strane ocjenjuju da će se ukupna dobrobit zaposlenika znatno povećati ukoliko se određena plaćanja radnicima ne budu smatrala oporezivim primitkom u naravi, uključujući naknadu za prehranu radnika, naknadu za sportske aktivnosti ili dopunsko zdravstveno osiguranje.

Kada je riječ o stručnosti radne snage, navodi se da u većini slučajeva tvrtke moraju uložiti resurse i vrijeme kako bi mlada osoba stekla praktična znanja za zanimanje za koje se prethodno obrazovala, pa stoga priželjkuju jačanje praktičnih znanja kroz obveznu praksu ili pripravništvo na svim obrazovnim razinama. Pozdravljaju uvođenje dualnog modela u strukovnom obrazovanju, ali pozivaju i na jače uključivanje tvrtki i osluškivanje potreba gospodarstva kod izrade obrazovnog kurikuluma.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *