Zakonske izmjene u 2018. godini

S prvim danom ove godine na snagu je stupilo niz zakonskih novina iz područja gospodarstva, financija i poreza.

Donosimo kratki pregled najvažnijih izmjena.

Naime, došlo je do izmjene Zakona o minimalnoj plaći, novi zakon o financiranju lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i novi zakoni o reviziji, o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma, o uslugama u turizmu, a na snagu će stupiti i niz pod zakonskih propisa.

Zakonskim je izmjenama minimalna plaća u bruto iznosu povećana za 163 kune, na 3.439 kuna, odnosno u neto iznosu za 131 kunu, na 2.752 kune.

Nova će se minimalna plaća početi obračunavati za siječanj, što znači da će se isplaćivati u veljači, zamjećuju računovodstveni stručnjaci.

Zakonske su izmjene precizirale i da u minimalnu plaću ne ulaze povećanje za prekovremeni, noćni i rad nedjeljom, rad blagdanom ili drugi dan za koji je zakonom određeno da se ne radi.

Iz Ministarstva financija su najavili i da 2018. donosi daljnja porezna rasterećenja građana i poduzetnika u ukupnom iznosu između 1,1 i 1,2 milijarde kuna.

Tako se s osnova promjena u sustavu PDV-a očekuje porezno rasterećenje od oko pola milijarde kuna, od promjena u sustavu poreza na dohodak oko 266 milijuna kuna, a od promjena u oporezivanju nabave automobila oko 450 milijuna kuna.

Izmjene Zakona o PDV-u predvidjele su i da se s početkom 2018. prag za ulazak u sustav PDV-a podiže s 230 na 300 tisuća kuna.

U skladu s tim, s 230 na 300 tisuća kuna, podiže se i prag koji obrtnicima i drugim izjednačenim djelatnostima omogućuje da izaberu paušalno oporezivanje dohotka.

Uvjete za paušalno oporezivanje sada ostvaruje oko 27.000 obveznika uglavnom obrtnika, a s podizanjem praga u tom bi sustavu moglo biti 30.000 njih više.

S početkom 2018. na snagu će stupiti i neke odredbe Zakona o porezu na dohodak usvojene u paketu porezne reforme krajem 2016., primjerice dostava porezne kartice elektroničkim putem ili sužavanje kruga uzdržavanih članova obitelji za koje se može dobiti porezna olakšica. Od početka ove godine, naime, uzdržavanim članovima obitelji smatrat će se djeca, roditelji i bračni drugovi (kao i izvanbračni drugovi životni i neformalni životni partneri), djeca nakon prvog zaposlenja te punoljetne osobe kojima je porezni obveznik skrbnik. Porezna olakšica tako se više neće moći dobiti za roditelje bračnog druga, bake i djedove, unuke i praunuke, maćehe ili očuhe i sl. Novine u sustavu poreza na dohodak donose i izmjene Pravilnika o porezu na dohodak, a prema kojima se primjerice trošak smještaja i prehrane sezonskih radnika više neće smatrati dohotkom od nesamostalnog rada.

S početkom 2018. na snagu je stupio i novi Zakon o reviziji, koji propisuje da će ubuduće nadzor revizorskih društava i ovlaštenih revizora provoditi Ministarstvo financija, dok će Hrvatskoj revizorskoj komori ostati neke druge ovlasti.

Na snazi je od prvog dana ove godine i novi Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, čije su novine vezane i uz ograničavanja u poslovanja s gotovinom. Tako pravne ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u Hrvatskoj neće smjeti primiti naplatu ili izvršiti plaćanje u gotovini u vrijednosti 75.000 kuna (do sada 105.000 kuna).

Važna novina za koju je prvotno bilo predviđeno da se počne primjenjivati od 1. siječnja 2018. – jednostavni porez na nekretnine – je odgođena. Uvođenje tog poreza bilo je predviđeno Zakonom o lokalnim porezima, usvojenim krajem 2016. godine, no u listopadu je Sabor usvojio izmjene tog zakona i iz njega ‘izbacio’ odredbe o porezu na nekretnine pa će se umjesto njega i nadalje plaćati komunalna naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta.

Kompletne izmjene zakona dostupne su na linku: https://zakon.hr/z/85/Zakon-o-porezu-na-dohodak

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *